130R je napisao/la:Može li mi tko napisati sve utrke u kojima Ferrari nije nastupio, i ako može razlog zašto nije nastupio.
Nisu nastupali na prvoj utrci u Silverstoneu 1950., u Indianapolisu od 1950.-1951. pa od 1953.-1960. (bilo je sveukupno 11 utrka u Indianapolisu u povijesti Formule 1, ali je Ferrari nastupio samo jednom i to 1952. sa Ascarijem) i 1959. u Aintreeu nisu došli radi štrajka u Italiji.
Nisam siguran da su to sve trke, kad sam ranije gledao neke rezultate primetio sam da ih nema u klasifikaciji par trka, eve npr Nürburgring 1969 http://f1-facts.com/results/race/1969/N ... sification" onclick="window.open(this.href);return false;
Zaboravio sam napisat da ove utrke što sam napisao, da za te jedino znam, a vjerojtano ih ima još. Evo baš kao što si napisao za Nurburgring 1969., to nisam znao da Ferrari nije nastupio.
Hvala obojici, za prvu utrku sam znao da nisu nastupili. Indy 500 znam da je Ascari nastupio 1952., ali onda nije vozio u Švicarskoj (ostali Ferrariji jesu), a za ostale Indy 500 utrke u sklopu F1 ne znam ako je tko vozio od F1 vozača. Nurburgring 1969, ako zna tko zašto nisu nastupili neka napiše. I nisu nastupili 1982. u Belgiji, nakon što je Villeneuve poginuo, spakirali su se i otišli. Mislim da ih je još na kojima nisu nastupili, tako ako netko zna di i zašto neka napiše.
"U moje vrijeme gume su bile tanke, a vozači debeli." J.M.Fangio
130R je napisao/la:....a za ostale Indy 500 utrke u sklopu F1 ne znam ako je tko vozio od F1 vozača...
Ascari je jedini koji je nastupio u utrci na Indy500 dok je bio u sklopu F1...
Još znam da nisu nastupali na:
=> USA 1961 ==> Osigurali su konstruktorski i vozački naslov i utrku prije u Monzi je poginuo Wolfgang von Trips pa su odlučili ostat doma...
=> Francuska 1962 ==> ne znam zašto....
=> USA 1962 ==> nisu nastupili jer su imali jako loshu sezonu i odlučili su se bacit na razvoj novog bolida....
=> Južna Afrika 1962 => valjda isti razlog ko i za USA 1962...
@keexx hvala ti. Zanimljivo kako kad nisu imali potrebu ići na utrku nisu ni išli. To je vjerojatno zbog visokih cjena prijevoza, jer u SAD i Južnu Afriku su bolide trebali prevoziti avionom. To je ujedno i jedan od razloga zašto F1 vozači nisu išli na Indy500. Jer su trebali bolide prevoziti avionom, a to je bilo jako skupo. Ascari je 1952. bolid prenio brodom, a to je dugo trajalo pa je morao propustiti VN Švicarske.
"U moje vrijeme gume su bile tanke, a vozači debeli." J.M.Fangio
Znaci nisu nastupili na GP Austriae 1976 - verovatno zato sto je Lauda imao onaj tezak udes na Nirbugringu u prosloj trci, i od tada su nasupili na svakom GP vikendu. Ova serija uzima u obzir samo vikende tako da ne racuna to sto su se povukli iz Belgije 1982 jer su im vozaci nastupili u kvalifikacijama, ne znam da li postoji jos neki takav slucaj u ovom periodu od 1976-2009.
KR Spa 2008: I wanted to win - or nothing. It is always easy to say that by playing safe I would have probably ended in second place, but that is not the right way to win.
I don't know driving in another way which isn't risky. Each one has to improve himself. Each driver has its limit. My limit is a little bit further than other's. Kimi Raikkonen...
I don't know driving in another way which isn't risky. Each one has to improve himself. Each driver has its limit. My limit is a little bit further than other's. Kimi Raikkonen...
luka_kimi je napisao/la:čekaj, on je isto poginuo na trci?
Ne, testirao je bolid na stazi Goodwood za Can-Am.
"Damn it, Steven, we're men. It's our god-given right to watch sports and smut."
"Oh mighty one in the heavens who created the mountains, the seas and beer ..."
"I'm married to a woman named ... something!"
Još sam malo istraživao utrke na kojima Ferrari nije nastupio.
Ni 1960. nisu nastupili u SAD-u, jer im je sezona bila slaba i Enzo je odlučio da je bolje ostati doma i to vrijeme utrošiti na pripremu novih 1,5-litrenih motora. Očito nije pogriješio jer su 1961. dominirali prvenstvom. Njihvi vozači su nastupali u drugim bolidima, Phil Hill u Cooper Climaxu, a Wolfgang von Trips u Cooper-Maseratiu. Tako da Ferrari nije nastupio u SAD-u tri godine za redom.
Ima još utrka na kojim nisu nastupili. Jer do sada su odvezli 782 utrke u Formuli 1 (ne znam ako su to vikendi ili samo utrke). A sad u Turskoj bi trebala biti 810 utrka, to znači da nisu nastupili na 28 Velikih nagrada. Mi smo ih nabrojali 18, sa Belgijom 1982.
"U moje vrijeme gume su bile tanke, a vozači debeli." J.M.Fangio
da li je moguće da se tih 810 utrka broje od 1906 ili 1907 kad su se održavale one prve utrke ili baš od 1950?
I don't know driving in another way which isn't risky. Each one has to improve himself. Each driver has its limit. My limit is a little bit further than other's. Kimi Raikkonen...
Ne znam kako se racunaju poslednje tri trke 1969 (Canada , USA, Mexico). Te trke je Ferrarijev bolid vozio Pedro Rodriguez ali ne pod imenom Ferrari vec NART (North American Racing Team). NART tim je u stvari podrzavao Ferrari sa ciljem da se bolje promovise na americkom kontinentu.
KR Spa 2008: I wanted to win - or nothing. It is always easy to say that by playing safe I would have probably ended in second place, but that is not the right way to win.
luka_kimi je napisao/la:da li je moguće da se tih 810 utrka broje od 1906 ili 1907 kad su se održavale one prve utrke ili baš od 1950?
Ne. Velike nagrade se održavaju od 1906., ali to nije bilo prvenstvo Formule 1. Čak i nakon 1950., tamo do 70-ih su se vozile F1 utrke koje se nisu bodovale za prvenstvo, isti bolidi, isti vozači, ali nisu dobivali bodovi, ni te utrke ne ulaze u tih 810. To su samo utrke u kojima su se osvajali bodovi za svjetsko prvenstvo Formule 1.
Kimi the best je napisao/la:Ne znam kako se racunaju poslednje tri trke 1969 (Canada , USA, Mexico). Te trke je Ferrarijev bolid vozio Pedro Rodriguez ali ne pod imenom Ferrari vec NART (North American Racing Team). NART tim je u stvari podrzavao Ferrari sa ciljem da se bolje promovise na americkom kontinentu.
Na to nisam računao. Da, to nije Scuderia Ferrari nego NART. I 1964. je John Surtees osvojio naslov prvaka u bijelo-plavom Ferrariju. Isto je na zadnjim utrkama vozila momčad NART, a ne Scuderia Ferrari.
"U moje vrijeme gume su bile tanke, a vozači debeli." J.M.Fangio
luka_kimi je napisao/la:da li je moguće da se tih 810 utrka broje od 1906 ili 1907 kad su se održavale one prve utrke ili baš od 1950?
Ne. Velike nagrade se održavaju od 1906., ali to nije bilo prvenstvo Formule 1. Čak i nakon 1950., tamo do 70-ih su se vozile F1 utrke koje se nisu bodovale za prvenstvo, isti bolidi, isti vozači, ali nisu dobivali bodovi, ni te utrke ne ulaze u tih 810. To su samo utrke u kojima su se osvajali bodovi za svjetsko prvenstvo Formule 1.
Samo da nadopunim 130R. Da ga se krivo ne shvati.
Dakle, u tih 810 utrka spadaju sve prvenstvene utrke F1 (ukljucujuci i Indianapolis u 50.-ima) od Silverstonea 1950. (prva trka F1) pa sve do danas.
Pronašao sam još utrka u kojima Ferrari nije nastupio.
1966. VN Velike Britanije i VN Meksika
1967. VN Južne Afrike
1968. VN Monaka
1973. VN Njemačke i VN Nizozemske
@Jackie Stewart - hvala na pomoči za 1973.
"U moje vrijeme gume su bile tanke, a vozači debeli." J.M.Fangio
130R je napisao/la:Pronašao sam još utrka u kojima Ferrari nije nastupio.
1966. VN Velike Britanije i VN Meksika
1967. VN Južne Afrike
1968. VN Monaka
1973. VN Njemačke i VN Nizozemske
Mislim da smo uspijeli naći sve utrke na kojima Ferrari nije nastupio. Ukupno nije nastupio na 30 vikenda (Belgija 1982. se ne računa). Samo ne znam još razloge za sve utrke zašto nisu nastupili. Ali nešto mi nije jasno, na Wikipediji piše da su nastupili u 782 utrke do sada, Monako je bila 809., to znači da nisu nastupili na 27 utrka. Na stranici Formule 1, i 1964., i 1969., kad je u nekoliko utrka nastupao NART, piše samo Ferrari, kao da su vozili te utrke. Ali to bi značilo da nisu nastupili na 25 utrka. A na f1-facts se utrke na kojima je nastupio NART ne računaju, što je po meni logično jer to nije momčad Scuderia Ferrari i onda dolazimo do tih 30. Uglavnom, ako nađete još neke razloge zašto nisu nastupili, tu gdje nisu navedeni napišite.
"U moje vrijeme gume su bile tanke, a vozači debeli." J.M.Fangio
130R je napisao/la:Može li mi tko napisati sve utrke u kojima Ferrari nije nastupio, i ako može razlog zašto nije nastupio.
1959. u Aintreeu nisu došli radi štrajka u Italiji.
ferrari je često znao reć da je štrajk radnika metalaca u italiji razlog što se nije pojavio na nekoj trci. pravi razlog je obično bi to što auto nije konkurentan ili spreman ili se nebi uspio dogovorit s organizatorima za starting money.
1962 je po ferrariju bilo puno štrajkova u italiji. a ustvari je ekipu napustila većina tehničkog vodstva i osnovalo ATS. tako da je ferrari 62 vjerojatno izostajao da bi si prištedio blamažu.
trku u austriji 1976 ferrari je pokušao sabotirat da bi smanjili broj trka u kojima će hunt ili netko moć stić laudu. navodno su pokušali i nagovorit austrijski automobilistički savez da ne održi utrku iz nekog smiješnog razloga.
nart ili north american racing team je stvarna trkaća ekipa čiji je vlasnik bio uvoznik ferrarija za sad, luigi chinetti. ali nart se natjecao skoro isključivo u utrkima sportskih auta u le mansu i sličnim utrkama.
slučajevi kad je nart naveden kao ekipa u f1 su slučajevi kad bi ferrari rekao da neće više sudjelovat u f1 ali bi mu ipak bilo bitno da njegovi vozači i auti osvoje bodove. ekipa na stazi bi bili ferrarijevi ljudi iz maranella a ne chinettijevi ljudi iz sad.
130R je napisao/la:@keexx hvala ti. Zanimljivo kako kad nisu imali potrebu ići na utrku nisu ni išli. To je vjerojatno zbog visokih cjena prijevoza, jer u SAD i Južnu Afriku su bolide trebali prevoziti avionom. To je ujedno i jedan od razloga zašto F1 vozači nisu išli na Indy500. Jer su trebali bolide prevoziti avionom, a to je bilo jako skupo. Ascari je 1952. bolid prenio brodom, a to je dugo trajalo pa je morao propustiti VN Švicarske.
indy 500 je teoretski bio dio f1 prvenstva zbog političkih razloga. ali pravila i specifikacije auta i motora su bile potpuno drugačije. fangio, farina i još neki su bili na indyju 50ih ali se nisu uspjeli kvalificirat s američkim roadsterima kakvi su se vozili tamo. ne da je to bilo potpuno druga vrsta utrka, to je bio praktično potpuno drugi sport. kao da uspoređuješ rukomet i košarku.
dobar rezultat na indyju je donosio puno više novca od f1 i europljani bi sigurno išli tamo da su imali s čim. kad je lotus 60ih zaključio da ima s čim ić na indy, otišao je i zaradio vjerojatno više u 1 trci nego u par sezona f1. uz detalj da je usput morao ugradit duplo veći motor u svoj f1 auto
Zadnja izmjena: Icy, dana/u 08 lip 2009, 18:17, ukupno mijenjano 1 put.
Razlog:postovi u nizu
....prilično solidan uradak..... zvukovi bolida su "pitki", nepatvoreni...... ima svačega, u fokusu su Niki Lauda i Jackie Stewart.... mene se najviše dojmila vožnja BRM-a sa snimkama iz kokpita i u kokpit i sve oko toga..... tako muški ( bez šovinizma, naravno ).... ili tako herojski - da ti se sledi krv u žilama..... preporučujem....
Ništa mi neće, ovaj dan pokvarit'.......... jer želim ( hoću ) med i mlijeko. I točka.
Tko meni ne vjeruje, to je njegov problem.
Prije 43 godine napustio nas je prvi svjetski prvak Formule 1!!
GIUSEPPE FARINA, (30. 10. 1906. - 30. 06. 1966.)
Statistika:
37 nastupa
33 Grand Prixa (prvi GP Velike Britanije 1950., zadnji GP Belgije 1955.)
5 pobjeda
5 pole positiona
5 najbržih krugova
20 podija
10 odustajanja
Najdulji krug jedne F1 utrke bio je 1957. na VN Pescare: 25,579 km, s dvije ravnice od 7 km, a utrka je trajala 18 krugova. Pobijedio je Moss u Vanwallu. To je bio jedini put da se vozilo na toj stazi. Najpogibeljnija staza je isto jedna dugačka i poznata staza, Nurburgring Nordschleife. Samo u F1 tamo je poginulo 7 vozača: Marimon (1954.), Bauer (1958.), Collins (1958.), De Beaufort (1964.), J. Taylor (1966.), G Berger (1967.), i Mitter (1969.), a umalo i Lauda 1976., no on se izvukao, ali staza nije, nestala je iz F1 kalendara. A u Monaku je u dva navrat bilo i kupanja. 1955. je u luku izletio Alberto Ascari, a 1965. Paul Hawkins. Obojica su isplivali neozlijeđeni, ali Ascari je poginuo u Monzi 4 dana nakon kupanja, 26. svibnja 1955., a Hawkins je poginuo 4 godine poslije u Outlon Parku također 26. svibnja. A najmlađa žrtva F1 je Ricardo Rodriguez, koji je bio star samo 20 godina, 8 mjeseci i 17 dana kad je poginuo na VN Meksika 1962. Njegov brat Pedro biti će dosta uspiješan, ali i on će tragično završiti. A kad smo kod nesreća dobro je spomenuti i broj 13. Iako ga danas nema u F1, jedan je pilot ipak nastupio na F1 utrci s tim brojem: Moise Solana na VN Meksika 1963., i odustao zbog mehaničkih problema. Britanka Divina Galica bezuspiješno se pokušala kvalificirati na VN Velike Britanije 1976. s brojem 13 na bolidu, to je i zadnja pojava tog brija u F1.
Zanimljiva situacija dogodila se 1959. na VN Velike Britanije, kad su za utrku prijavljena 4 vozača pod prezimenom Taylor: Dennis, Mike, Trevor i Henry. Nitko nije imao nikakve veze s ni jednim drugim, i svima je to bio prvi nastup u F1, a uz njih je nastupio i Brian Naylor. Zamislite kako je bilo komentirati te kvalifikacije (u utrku se Dennis i Trevor nisu kvalificirali), a kako bi ih tek komentirali naši komentatori. A osim broja 13 bilo je još čudnih brojeva u F1, a neki su čak i pobjeđivali, tako je na VN Njemačke Alberto Ascari ostvario pobjedu sa največim startnim brojem, bio je to 101, a zanimljivo je da je u toj utrci to bio najmanji startni broj. Najmanji starni broj koji je pobijedio (i to čak 9 puta) je 0. Nakon pobjede vozači su uvijek sretni, a jedan je čak i nakon pobjede uspio razbiti bolid. Vittorio Brambilla (Monza Gorilla) pretjerano je slavio pobjedu na VN Austrije 1975., nakon što je iznenadno pobijedio digao je ruke u zrak, a njegov bolid je zaplesao na mokroj podlozi, te Vittorio nije stigao reagirati i završio je u ogradi.
Najvjerniji vozači u F1 su Michael Schumacher koji je za istu momčad (Ferrari) odvezao čak 181 utrku, a to će se sada još povećati. Ali Jim Clark je u krijeri vozio samo za jednu momčad, Lotus i za njih osvojio 2 naslova, a na kraju nažalost i poginuo u Lotusu. Od rijetkih vozača koji su za jednu momčad odvezli više od 100 utrka je i Pierluigi Martini sa 102 utrke za Minardi. Nerazdvojni par su bili Mika Hakkinen i David Coulthard koji su u McLarenu zajedno nastupili na čak 99 utrka od 1996. do 2001. A zanimljivi su i Gerhard Berger i Jean Alesi koji su nastupili zajedno na 77 utrka, ali kroz dvije momčadi: Ferrari i Benneton. A iako je Barrichello odvezao najviše utrka, najdugovječniji vozač je ipak Graham Hill koji je nastupao kroz čak 18 godina. Počeo je 1958. protiv Fangia, a završio 1975. protiv Laude.
Alain Prost ima fascinantan rekord od 7 pobjeda u sezoni bez osvajanja naslova prvaka, i to čak dva puta: prvi put je loš timing za pobjedu imao 1984. kad ga je pobijedio Lauda za pola boda (isto rekord), a 1988. je bolji bio Senna. S druge strane Hawthorn (1958.) i Keke Rosberg (1982.) su postali prvaci sa samo jednom pobjedom te sezone. A najzanimljiviji niz utrka se dogodio između VN Francuske 1961. i 1962. Devet utrka - devet pobjednika: 1961: Francuska (Baghetti), Engleska (Von Trips), Njemačka (Moss), Italija (Phil Hill), SAD (Ireland), 1962: Nizozemska (Graham Hill), Monako (McLaren), Belgija (Clark) i Francuska (Gurney). Valja napomenuti da je Pobjeda Giancarla Baghettija na VN Francuske 1961. jedina pobjeda u prvom nastupu u F1. Zapravo bile su još dvije, Farina 1950. ali to je bila prva utrka, a Farina je i prije pobjeđivao, i Johnnie Parsons 1950. na Indy500, ali je prije toga več nastupio na toj utrci 1949. Nigel Mansell je jedini vozač koji je istovremeno bio na dva trona. 1992. bio je prvak F1, a 1993. Formule Indy, u kojoj je sezona završila 3. listopada, a Prost je 1993. titulu u F1 preuzeo tek 7. studenog. Tako da je tijekom 35 dana Mansell istovremeno bio službeni prvak u obije discipline.
Otto Stuppacher - ausrijanac je 1976. nabavio starog Tyrella 007 i prijavio se za domaću VN. Nije se kvalificirao, u tri pokušaja kvlifikacija te godine kasnio je prosječno 18 sekundi za vodećim. Unatoč tomu nakon diskvalifikacije McLarenovih vozača u Monzi, dopušten mu je nastup na utrci. No to je saznao tek kad je došao kući, jer je razočaran neuspijehom otišao u Austriju prije utrke. Perry McCarthy je imao najkraći debi u povijesti F1: trajao je točno 18 metara. Tijekom 1992. pokušao se kvalificirati još 7 puta, a karijera mu je završila kad je vlasnik njegove momčadi Andrea Moda završio u zatvoru. Putovanja na utrke financirao je kao turistički vodič, vodeći engleske ljubitelje na utrke na kojima se pokušavao kvalificirati. Jedini vozač diskvalificiran zbog sporosti bio je Al Pease. Na VN Kanade 1969. diskvalificiran je kad je za vodečim zaostajao 22 kruga, a dvije godine prije na istoj utrci došao je do cilja sa 43 kruga zaostatka.
Hans Heyer - nakon što nije uspio kvalificirati svoj ATS na VN Njemačke 1977. ipak je nastupio u utrci. U pometnji nakon sudara na startu, uskočio je u bolid, izašao na stazu i odvezao 9 krugova. Bolid se pokvario prije nego što su ga uspijeli diskvalificirati, što je zapravo nemoguće jer nije bio ni kvalificiran. Samo je jedan vozač kažnjen čak 5 puta u sezoni zbog nepoštivanja pravila i nepodopština na stazi - Lewis Hamilton 2008. A najbrže je kaznu zaradio Sebastian Vettel. Na VN SAD-a 2007. točno 6 sekundi nakon početka svoje F1 karijere zaradio je kaznu za prebrzu vožnju kroz boksove.
Zadnja izmjena: 130R, dana/u 10 kol 2009, 15:37, ukupno mijenjano 2 puta.
"U moje vrijeme gume su bile tanke, a vozači debeli." J.M.Fangio
Evo baš kao što si napisao za Nurburgring 1969., to nisam znao da Ferrari nije nastupio.
